Slavonska tvornica radnih mjesta: gdje su otišla?

Između 2015. i 2024. godine broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske i Brodsko-posavske županije pao je za gotovo 18 posto, prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Taj pad nije uniforman: tekstilna industrija izgubila je više od trećine radnih mjesta, dok je prehrambena industrija uspjela zadržati stabilniju bazu zahvaljujući izvozu u EU. Paradoks je u tome što je Hrvatska u istom razdoblju primila više od 1,2 milijarde eura iz EU strukturnih fondova namijenjenih upravo razvoju regionalnog gospodarstva i zapošljavanju. Gdje je novac završio i zašto statistika zaposlenosti bilježi suprotni trend — to su pitanja na koja niti jedna regionalna uprava do danas nije pružila jasne, javno dostupne odgovore. Istraživanje Grupe Tomić pokazuje da je znatan dio sredstava usmjeren u infrastrukturne projekte koji ne generiraju izravno dugoročnu industrijsku zaposlenost, dok su programi prekvalifikacije radnika u pravilu bili kraći i slabije praćeni od minimalnih europskih standarda. Rezultat je strukturna praznina: regija s dovoljno radne snage, ali bez dovoljno radnih mjesta koja bi zadržala tu radnu snagu unutar granica Slavonije. Demografski pritisak pojačava krizu — mladi u dobi od 20 do 34 godine napuštaju regiju u omjeru koji je u 2023. godini bio dvostruko viši od nacionalnog prosjeka.

Lokalni poduzetnici s kojima smo razgovarali u Vinkovcima i Slavonskom Brodu ističu tri strukturna problema: visoke troškove energije u usporedbi s konkurentima iz Srbije i Bosne i Hercegovine, nedostatak specijaliziranih tehničkih kadrova te spore procese ishođenja dozvola koji investicijsku ideju pretvaraju u višegodišnju birokracijsku avanturu. Jedan od sugovornika, direktor srednjeg pogona za obradu metala koji zapošljava 47 radnika, napominje da je za proširenje kapaciteta čekao 26 mjeseci na rješenja od tri različita tijela javne uprave. Reforma procesa nije na vidiku, a EU kohezioni fondovi za novo financijsko razdoblje 2021.–2027. opet su primarno fokusirani na digitalizaciju — korisnu, ali nedovoljnu za regiju kojoj nedostaju klasična industrijska radna mjesta. Ova analiza nije poziv na pesimizam; naprotiv, njezin cilj je potaknuti javnu raspravu temeljenu na podacima, a ne na izbornim sloganima. Slavonija ima logistički potencijal — geoprometni položaj, željezničku infrastrukturu i poljoprivrednu bazu — koji ostaje neiskorišten zbog izostanka koordinirane industrijske strategije.